Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje, koji rade u srednjim školama, s temom Doticaji s ranjivošću u vjeroučiteljskom pozivu održana je u Zagrebu 25. kolovoza 2020. godine u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu.
Broj sudionika je bio ograničen, a program maksimalno prilagođen s obzirom na trajanje predavanja i prihvatljiv oblik rada bez, na ovakvim stručnim skupovima uobičajenog, radioničkoga dijela. U ime organizatora Katehetske ljetne škole, Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije, stručni skup je vodio predstojnik izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin koji je na početku skupa istaknuo da atmosferom rada Škole dominira tišina koja je prostor za stvaranje distance od svega onoga naviknutog u svakodnevnici, a koja je za kršćane prostor povlačenja u sebe u traženju putova do srca Evanđelja.
Prisutne su pozdravili novi ravnatelj Nadbiskupijskog pastoralnog instituta dr. sc. Jakov Rađa koji je pohvalio odabir teme, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać koja je ohrabrila vjeroučitelje i naglasila da svi zajedno osjećamo teret novonastale situacije, a ovogodišnju temu prepoznala kao odgovor na ‘novonormalno’ te predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskup Đuro Hranić, koji je podsjetio je da je Katehetska škola mjesto otkrivanja nove ljepote staroga vjeroučiteljskog poziva. Voditeljica programsko-organizacijskoga odbora prof. dr. sc. Ana Thea Filipović na početku je kontekstualizirala odabranu temu Katehetske škole.
Prvo predavanje održao je dr. sc. Đurica Pardon pod naslovom Ranjivost zemlje: Kršćanski odgoj za ekološku odgovornost. Drugo predavanje Ranjivost čovjeka: Pogled iz kršćansko teološke perspektive održala je doc. dr. sc. Katica Knezović. Predavačica je skrenula pozornost na činjenicu da čovječanstvo oduvijek izloženo prirodnim katastrofama manjih i većih razmjera, koje uvijek ukazuju na ovisnost čovjeka o prirodi koja ga okružuje i kojom nastoji ovladati. Treće predavanje Ranjivost Crkve: Zloporaba moći, tijela, savjesti održao je doc. dr. sc. Josip Bošnjaković. Četvrto predavanje Ranjivost vjeroučitelja: Izvori ranjivosti i nošenje s ranjivošću održala je doc. dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski. U primjerima dobre prakse Ivana Hac, dipl. teol., unutar naslova Kurikulumsko planiranje – prednosti i mogućnosti, podsjetila je sudionike na obilježja kurikulumskog planiranja te ukazala na prednosti i različite mogućnosti kurikulumskog planiranja.
O načinima upotrebe videolekcija u različitim uvjetima rada govorio je lic. theol. Tomislav Šegina, dipl. kateheta, koji je predstavio nekoliko načina na koje se mogu upotrebljavati videolekcije u modelu nastave na daljinu i u normalnim uvjetima rada, kako vjeroučitelji samostalno mogu izraditi videolekcije ili ih ponuditi učenicima kao projektni zadatak. Transformacija pedagoških kompetencija – između ranjivosti i otpornosti naslov je posljednjega prikaza primjera dobre prakse dr. sc. Petara Smontare, dipl. katehete.
Poslijepodnevni dio rada moderirala je viša savjetnica za vjeronauk Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Gordana Barudžija.